Broj 1

datum izdavanja: siječanj 1998

Sadržaj i sažeci

RAT KAO FILOZOFIJSKA TEMA

Milan Galović

Sažetak

Studija je dio šire zamišljene filozofijske studije o ratu kao "fenomenu", koji usudno prati čovjeka u njegovoj povijesti, i pokušaj uviđanja mogućnosti i zbilje rata u suvremenoj "tehnologijsko eri". Polazeći od relevantnih filozofa, od Aristotela do C. Schmitta, naš je prikaz pokušaj filozofijske tematizacije rata kroz filozofijske discipline, od ekonomike do teologije. Posebna je pozornost pritom, uz gospodarske i političke, posvećena istraživanju kulturnih ili duhovnih temelja rata. To je i razlogom što se na kraju propituje i teologijsko razmatranje rata, od egzegeze nekih stavova Biblije do promišljanja velikih teologa srednjega vijeka. Time se otvara mogućnost da se u nastavku studije filozofijski propitaju utemeljenost suvremenih političkih teorija rata, njegovi duhovno-nacionalni korijeni te liberalističke pacifističke teorije. Dakako, takva propitivanja moraju uzeti u obzir sve promjene do kojih je došlo u samoj biti rata, uzrokovane pomakom prema tehnologijskoj perfekciji, virtualiziranju ratne stvarnosti i suvremenom približavanju belističkog i pacifističkog diskursa.

HAJDUCI, KMETOVI, ASKERI I VITEZOVI (Simbolični identiteti JNA i postjugoslavenskih vojski)

Ivo Žanić

Sažetak

Tekst analizira procese konstruiranja simbolične legitimacijske osnovice u komunističkoj Jugoslaviji i njihove konstitutivne tradicijske predloške. Službeni imaginarij objedinio je dva historijski zatečena modela: istočni (Makedonija, Srbija, Crna Gora), preuzimajući iz njega motiv hajduka, i zapadni (Slovenija, Hrvatska), preuzimajući iz njega motiv protufeudalnih seljačkih buna, dok je treća društvena memorija (bošnjačka u Bosni i Hercegovini) bila eliminirana. Nakon sloma Jugoslavije Srbija i srpske paradržave u Hrvatskoj i BiH zadržale su zatečeni imaginarij, Slovenija i Hrvatska konstruirale su novi u opreci s dotadašnjim, a bošnjačka politička elita reducirala je simbolični identitet zemlje na osmansko razdoblje.

RAT U HRVATSKOJ 1991.-1995., 1. DIO: UZROCI RATA I OPERACIJE DO SARAJEVSKOG PRIMIRJA

Ozren Žunec

Sažetak

U ovom dijelu studije razmatraju se uzroci rata u Hrvatskoj u kontekstu političkih promjena u istočnoj Europi, naravi i načina funkcioniranja bivše SFRJ, naravi i uloge JNA te osobito narastanja srpskog nacionalizma s projektom teritorijalne ekspanzije Srbije. Razmotreni su planovi i priprave svih strana i potom dan okvirni pregled i raščlamba temeljnih elemenata ratnih operacija, od početka srpske pobune u Hrvatskoj i posljedica rata u Sloveniji, preko stvaranja Hrvatske vojske i ofenzive JNA u jesen 1991. godine do hrvatskih protuofenziva koncem 1991. godine. Naročita pozornost posvećena je bitki za Vukovar kao stvarnoj prekretnici rata i primjeru vođenja operacije napada i obrane naseljenog mjesta.

PRIPREME ZA RAT I POČETAK RATA U BOSNI I HERCEGOVINI 1992. GODINE

Tarik Kulenović

Sažetak

Rad obrađuje zbivanja u Bosni i Hercegovini u razdoblju od ljeta 1991. godine do kraja listopada 1992.godine, u vremenu priprema za rat i odvijanja prve etape rata u BiH. Namjera autora bila je dati prikaz vojnog aspekta zbivanja u BiH, uz osvrt na političke čimbenike koji su utjecali na razvitak sukoba, utvrditi ključne elemente i pozicije strana u sukobu pri počinjanju rata, kao i pripremljenost strana za rat. U radu se obrađuju događaji koji su prethodili početku vojnog sukoba, tijek vojnih operacija početkom rata, zaraćene strane, načini njihova nastanka i uključivanja u rat te sastav oružanih formacija.

OBRAZOVANJE BRANITELJA - HRVATSKI GOSPODARSKI IZAZOV I POTENCIJAL ZA 21. STOLJEĆE

Branko Bošnjak

Sažetak

Rad predstavlja proširenu inačicu radnog materijala za Okrugli stol UHVDR -e RH, na istoimenu temu; a svrha mu je potaknuti nove pristupe u rješavanju temeljnih životnih problema u populaciji branitelja (ratnih veterana). Na prvome mjestu ističe se pitanje visoke i dugotrajne nezaposlenosti branitelja (više od 40 000 potkraj 1997.), a slijede pitanja nezadovoljavajuće obrazovne strukture, neprimjerenog zakonskog rješavanja prava na obrazovanje, posebice u sustavu obrazovanja odraslih, neprimjerenih organizacijskih i metodičkih rješenja u obrazovnom procesu koja zanemaruju životnu dob i iskustvo, itd.. Razmatrajući ulogu znanja i obrazovanja u svjetskim relacijama, autor naglašava povezanost razine obrazovanosti stanovništva i gospodarskog rasta i zalaže se za veće državno ulaganje u školovanje ratnih veterana kao, dugoročno gledano, najunosniju investiciju, te za stvaranje društvenog ozračja u kojemu će posebnu vrijednost imati novi odnos prema radu, znanju i obrazovanju. Nova kvaliteta rada, znanja i obrazovanja, potencijalno, najvažniji su ključevi gospodarskog razvitka.

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design