Broj 2

tema broja: PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE RATA
datum izdavanja: srpanj 1998

Sadržaj i sažeci

Dugoročne reakcije veterana na ratna iskustva

Wybrand Op den Velde

Sažetak

Prikazana je povijest dugoročnih posttraumatskih reakcija ratnih veterana. Tijekom Prvoga svjetskog rata najčešće je bio opažen šok što ga prouzroči učinak granate, poremećaj u kome su prevladavale konverzivne reakcije. Mnogi veterani Drugoga svjetskog rata patili su od ratne iscrpljenosti. Pojam posttraumatski stresni poremećaj uveden je 1980., a utemeljen je na istraživanjima provedenim na američkim veteranima Vijetnamskog rata. Razmotrene su prednosti i ograničenja ove nove dijagnostičke kategorije.

Utjecaj ratnog stresa na obitelji veterana

Zahava Solomon

Sažetak

Proučavajući ličnosti i sociodemografske varijable koje su povezane s oporavljanjem od BSR-a, autorica ovoga rada i njene kolege, pronašli su neočekivanu vezu između bračnog statusa i PTSP-a. Ovi nalazi doveli su do niza istraživanja koja su usredotočena na obitelji veterana koji pate od PTSP-a. Istraživanja koja su prezentirana u sljedećem radu pokazala su visoku stopu sekundarne traumatizacije. Naime, psihička trauma može stvoriti valove koji se šire u krugovima i koji ne pogađaju samo žrtve sâme, već i one koji su im bliski. Dok su veterani direktno traumatizirani ratom, njihove žene i obitelji postaju indirektnim žrtvama traume. Osim toga, prikazani su i raspravljeni korelati sekundarne traumatizacije u veteranskim obiteljima. Rad nadalje raspravlja o ublažujućim faktorima te o implikacijama nalaza na roditeljstvo i obiteljski život.

Samoubojstvo i drugi načini nasilne smrti u norveškim peacekeeping postrojbama

Siri Thorensen, Lars Mehlum, Anne Lie Andreassen

Sažetak

U populaciji bivših norveških jedinica u sklopu UN-a koje su služile u UNIFIL-u (United Nations Interim Forces in Lebanon = Privremene snage UN-a u Libanonu) u razdoblju 1978.-1991. utvrđen je 43 postotni porast smrtnosti zbog samoubojstva i 28 postotni porast smrtnosti zbog drugih načina nasilne smrti. Ovi su nalazi pridonijeli razvoju strategija za sprečavanje samoubojstva u norveškim jedinicama pri UN-u. Strategije sprečavanja samoubojstva u norveškim jedinicama pri UN-u prije misije usmjerene su na samopomoć, pomoć drugovima i odgovornost vođa. Na ratištu u središtu su pažnje krizne intervencije. Po završetku misije, identificirane su grupe visokog rizika u svrhu postupaka sustavnog praćenja. Sadašnji planovi za poboljšanje postojeće strategije sprečavanja samoubojstva usmjereni su na razvoj postupaka individualnog snimanja prilagođenijih muškoj simptomatologiji, a sadašnje istraživanje usmjereno je na ispitivanje počinjenih samoubojstava i drugih načina nasilne smrti norveških veterana UN-a.

Ratna ozljeda i prognostičko značenje snova

Muradif Kulenović

Sažetak

Rad sadrži rezultate izučavanja i istraživanja problema ratne traume s posebnim interesom za posljedice ozljede leđne moždine (paraplegija, kvadriplegija), jednako u području tjelesnog kao i psihičkog očitovanja. U okvirima izučavane materije autor je posvetio mnogo pozornosti prognostičkom značenju snova. Ozljeda le|ne moždine donosi potpunu promjenu u životu čovjeka na svim razinama očitovanja. Ozljeda uzrokuje radikalnu promjenu u fiziologiji čovjeka, dakle u unutrašnjem funkcioniranju, kao i onu na vanjskom i socijalnom planu, jednako u međuljudskim dodirima kao i psihičkom doživljavanju i osjećanju svijeta.

Stanje koje nastaje poslije ozljede ne zahvaća samo cjelovitu osobnost pacijenta kao ljudske jedinke, nego i njegovu obiteljsku zajednicu, profesionalnu orijentaciju i, na kraju, društvo u kojem živi.

Značenje ove ozljede za čovjeka i za zajednicu upravo najviše potiče na istraživanje svih pojedinosti koje mogu ukazati na poboljšanje kvalitete života ozlijeđenih. U osnovi je interesa rada, uz ostalo, provjeravanje pretpostavke o psihosocijalnoj rehabilitaciji i o procjeni liječnika da putem snova uoči i odredi pacijentovo prihvaćanje realnosti i invalidnosti, što znači uključivanje u život s reduciranim mogućnostima, ali s kreativnim poticajima za moguće poduhvate.

U bolnici za rehabilitaciju ranjenika s ozljedom leđne moždine imao sam prilike susresti stotine ozlijeđenih pojedinačno (oko sedam stotina). Iz ove skupine temeljito sam obradio oko stotinu ranjenika. U odabranoj skupini pacijenata moj je interes bio, uz ostalo, u području snova, kao i uz ostale sastavnice njihovog svakodnevnog života i bolesti. Snovi su bili dobar putokaz njihovog prihvaćanja realnosti, a iz njih se mogla deducirati i prognostička vrijednost u vezi procjene života u budućnosti.

Sociologija jednog zaboravljenog rata

Josip Županov

Sažetak

U analitičkom osvrtu na “zaboravljeni” (partizanski) rat, oslanjajući se pritom na osobno sjećanje, autor u polustoljetnoj distanci primjenjuje na svoja sjećanja kategorijalni aparat moderne sociologije. U takvoj analizi osvjetljuje neka i danas relevantna pitanja. U poglavlju “Vojska ili partizanija” bavi se problemom transformacije partizanskih postrojbi u “pravu vojsku”. U odgovoru veću važnost pridaje snažnoj egalitarnoj vrijednosnoj orijentaciji i iz nje izvedenoj “decentralizaciji” (“demokratičnosti”) odlučivanja u akciji na prvoj crti bojišnice negoli popunjenosti ljudskih efektiva, suvremenom naoružanju i “papirologiji” (birokratizaciji) u lancu zapovijedanja. Prva naznaka transformacije (na području Dalmacije) dogodila se ujesen 1944. godine (u vrijeme kninske operacije), ali autor je tada zbog ranjavanja ispao iz stroja. Danas bi se moglo razgovarati o suprotnoj transformaciji (“vojske” - JNA - u paramilitarne postrojbe).

Kao profesionalni sociolog autor se bavi (u poglavlju “Socijalna struktura i borbeni moral”) ključnim problemom svake vojske: borbenim moralom i s njim povezanom učinkovitošću. Nasuprot uvriježenim i “dokazanim” stereotipima autor dokazuje da je glavna odrednica morala i učinkovitosti socijalna struktura, odnosno socijalna distanca u vojnoj hijerarhiji. U situaciji egzistencijalnog stresa minimiziranje socijalne distance vodi bitnoj redukciji stresa, a time i poboljšanju morala i učinkovitosti. Mehanizam redukcije stresa objašnjava (dakako, post festum) Mertonovim pojmom latentne funkcije.

Iako je u 1944. godini u 26. diviziji na Visu egalitarna klima još dominantna pojavljuju se prve pukotine i konflikti između viših razina zapovijedanja (brigada, divizija) i nižih razina (četa). U vrijeme ofenzive na Sumartin (rujan 1944. godine) dolazi gotovo do pobune (otkazivanje poslušnosti cijelog bataljuna zbog jedne sulude zapovijedi s više razine). Tu se veće jasno razabire rascijep između viših zapovjednika, koji sada brinu o svojoj promociji i karijeri u novoj državi što se stvara, te vojnika i nižeg zapovjednog osoblja, koji ne prihvaćaju da zbog ambicija viših budu žrtvovani kao potrošni ljudski materijal. Autor je “snimio” trenutak kad se definitivno raspala sudbinska solidarnost u partizanskoj vojsci iz prvih ratnih godina i to opisao u poglavlju “Buntovnici s razlogom”.

Državni terorizam

Igor Primorac

Sažetak

Za razliku od rasprava o terorizmu u svakodnevnom govoru i u medijima, gdje se po pravilu podrazumijeva da je terorizam djelatnost nedržavnih skupina i organizacija, autor određuje "terorizam" na takav način da je moguće govoriti i o državnome terorizmu. Pojavi terorizma pristupa s filozofijskog stajališta i usredotočuje se na pitanje moralnog opravdanja terorizma. Teza članka glasi da je svaki terorizam krajnje moralno zlo, no da je državni terorizam veće zlo od terorizma kojim se služe nedržavni čimbenici. Autor podastire četiri argumenta koji bi trebali utemeljiti navedenu tezu.

Koliko je Kosovo ravno: neki politički, društveni i vojni aspekti kosovskog sukoba

Tarik Kulenović

Sažetak

Rat na Kosovu dolazi kao posljednji u nizu ratova započetim raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Obzirom da je od završetka rata u BiH proteklo oko dvije godine, postavlja se pitanje zašto su Albanci toliko odgađali oružani ustanak, kad su danas uvjeti za postizanje oružane pobjede mnogo lošiji nego u vrijeme kada je Srbija bila angažirana u ratu u Hrvatskoj i BiH. Rat na Kosovu danas izgleda kao zakašnjeli nastavak ratova u bvišoj SFRJ. Autor analizira uzroke zbog kojih je kosovski rat počeo sa “zakašnjenjem” u odnosu na ratove u neposrednom susjedstvu Kosova, kao i unutarnju logiku koja je Albance vodila ka odluci da se okrenu oružanoj opciji borbe za slobodu. U članku se daje osvrt na sastav i taktiku zaraćenih strana, utjecaj ratnih operacija na neposredno susjedstvo, ulogu međunarodne zajednice u lokaliziranju sukoba, te na mogući razvoj događaja.

Rat u Hrvatskoj 1991.-1995. 2. dio: Od sarajevskog primirja do završnih operacija

Ozren Žunec

Sažetak

U drugom, završnom nastavku studije autor daje pregled dugotrajnog stanja ni rata ni mira u Hrvatskoj (1992.-1995.) te zamašnih završnih operacija kojima je 1995. godine slomljena srpska pobuna u Hrvatskoj čime je okončan rat. Zaključak je da je vođenje rata bilo podređeno političkim motivima i odlukama.

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design