Broj 20

datum izdavanja: listopad 2007

Sadržaj i sažeci

RATNI VETERANI U STAROM RIMU I U DANAŠNJOJ HRVATSKOJ

Nada Begić, Mirjana Sanader, Ozren Žunec

Sažetak

U radu se razmatra društveni položaj ratnih veterana u republikanskom i carskom Rimu te u Hrvatskoj u razdoblju poslije Domovinskoga rata, a osobita je pozornost posvećena usporedbi društvene odnosno državne skrbi za veterane. U rasponu od preko dvije tisuće godina jasno se pokazuje trajna volja društva da žrtva veterana u ratu bude kompenzirana najvrjednijim dobrima kojima zajednica raspolaže te da se preko toga veteranima ujedno olakša civilna resocijalizacija. S druge strane, sadržaj skrbi odnosno prava i povlastice dani veteranima pokazuju daleko veće promjene koje ovise o stupnju povijesnog razvoja društva.

O HEURISTIČKOJ VRIJEDNOSTI KONCEPTA VOJNE KULTURE

Petra Klarić Rodik

Sažetak

Članak polazi od konstatacije činjenice sve učestalijeg korištenja koncepta vojne kulture. Razmatraju se unutardisciplinarni i kontekstualni razlozi zbog kojih je došlo do širokog prihvaćanja ovog koncepta od strane istraživača vojske u 1990-ima. Razlažu se različite teorijske konceptualizacije ovoga pojma te mogući istraživački pristupi i strategije. Zaključak je da je teško pronaći “pravu” definiciju vojne kulture koja bi istodobno bila dovoljno obuhvatna i dovoljno operabilna. Usprkos tomu, koncept vojne kulture posjeduje heurističku vrijednost jer omogućava inovativni odabir tema i istraživačkih perspektiva, od kojih bi neke iz rakursa klasične sociologije vojske bile sasvim nezamislive.

OZNAKE RODOVA, STRUKA I SLUŽBI NA ODORAMA ORUŽANIH SNAGA

Željko Heimer

Sažetak

Označavanje različitih vojnih struka sastavni je dio ukupne simbolike vojne odore. Dva su temeljna različita vizualna sustava takvog označavanja – korištenjem različitih boja tzv. boja oružja te korištenjem figurativnih oznaka – značaka. U ovom radu prikazan je razvoj sustava označavanja rodova i struka u vojskama država u kojima se Hrvatska nalazila u XIX. i XX. stoljeću, te izbor iz sustava ovakvih oznaka u nekim današnjim vojskama u Europi. U Republici Hrvatskoj nisu još uvedene ovakve oznake. U Austrougarskoj koristilo se sustav kombinacijama boja za označavanje pripadnosti pukovnijama, a označavanje specijalnosti bilo je rudimentarno. U Jugoslaviji je propisan sustav temeljen na boji oružja te nekoliko značaka, broj kojih se do 2. svjetskog rata postepeno uvećavao. U NDH koristila se kombinacija boja i značaka, no uz česte izmjene sustava. Jedinice NOV i POJ također uvode sustav označavanja bojama, da bi nakon rata JNA uvela isključivo značke na suvratcima. Naime, povećanjem broja posebnih struka koje je potrebno označiti, sustav boja pokazuje se neučinkovit zbog nedovoljne razlučivosti.

ŽRTVE SAVEZNIČKIH BOMBARDIRANJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U JUGOSLAVENSKIM POPISIMA ŽRTAVA RATA (1947., 1950. I 1964.) I HRVATSKIM ŽRTVOSLOVIMA (1991.-2005.)

Marica Karakaš Obradov

Sažetak

Poslije Drugog svjetskog rata Jugoslavija je napravila tri popisa žrtava (1947., 1950., 1964.). Prema prvom popisu u bombardiranju civilnog stanovništva u Hrvatskoj poginule su 4.134 osobe, prema drugom popisu 3.719 osoba, a prema trećem popisu 655 osoba. Kako se od zapadnih saveznika i od Sovjeta nije mogla tražiti ratna odšteta, u pravilu se, materijalna šteta saveznika pripisivala okupacijskoj snazi u vrijeme napada, a žrtve su kategorizirane kao žrtve fašističkog terora. Poslijeratni jugoslavenski sustav i društvo pokazali su krajnju ideološku i političku pristranosti dijeleći žrtve na “podobne” i “nepodobne”, ili u slučaju žrtava savezničkih bombardiranja, na “poželjne” i “nepoželjne”. Žrtvoslovi objavljeni u razdoblju 1991.-2005., etnocentrični su jer uglavnom su popisane žrtve hrvatske nacionalnosti i više su se usmjerili na popisivanje do tada “nepodobnih” žrtava, pa je izostalo veće zanimanje za stradavanje u savezničkim bombardiranjima. Razlog relativno male zastupljenosti žrtava savezničkih bombardiranja u žrtvoslovima je i taj što su većinom istraživanja obavljena u manjim sredine koje su bile tek povremeno ciljem savezničkog zrakoplovstva.

FENOMEN ‘’PRIVATNIH VOJNIH ORGANIZACIJA’’: NEZAOBILAZNE KOMPONENTE U SUKOBIMA 21. STOLJEĆA

Robert Mikac

Sažetak

Što je zajedničko osiguranju afganistanskog predsjednika, gradnji zatvoreničkog kompleksa u zaljevu Guantanamo, prikupljanju obavještajnih podataka u Iraku, uništavanju usjeva u Kolumbiji te upravljanju informatičkim i komunikacijskim sustavima za prevenciju napada na SAD? Uz koordinaciju s nacionalnim snagama sigurnosti, sve navedene zadaće samostalno obavljaju privatne vojne organizacije.

PRIKAZI I RECENZIJE

Sažetak

Russell, Richard L. (2007.) Sharpening Strategic Intelligence: Why The CIA Gets It Wrong And What Needs To Be Done To Get It Right. New York: Cambridge University Press. (Mirko Bilandžić)

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Ozren Žunec

Izvršna urednica – Executive Editor

Petra Klarić Rodik

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Nenad Fanuko, Zvonimir Mahečić, Davor Marijan,
Tomislav Smerić, Siniša Tatalović, Ivo Žanić

Međunarodni urednici – International Editors

Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA), Igor Primorac (Jerusalem, Israel)

Tajništvo – Secretariat

Nada Begić, Tajana Leskovar

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Bjorn Egge (Oslo, Norway), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ines Trkulja

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Ivica Petrinić

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Zoran Žitnik

Tisak – Printed by

Tiskara Rotim i Market

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design