Broj 19

datum izdavanja: lipanj 2007

Sadržaj i sažeci

SUVREMENI TERORIZAM KAO FILOZOFSKA TEMA

Igor Primorac

Sažetak

Pisac teksta pokušao je riješiti nekoliko zadaća. Prvo, razmatra tezu da je terorizam nakon napada u SAD-u 11. rujna 2001. godine radikalno drukčiji od terorizma s kojim smo se morali nositi prije toga, te pokazuje kako je istinski preokret u povijesti terorizma nastupio u ranom 20. stoljeću, kada je “neizravni” ili “masovni” terorizam nadomjestio njegovu “izravnu” ili “individualnu” inačicu. Drugo, predlaže definiciju (suvremenog) terorizma koja treba biti od pomoći kod rasprave o njegovom moralnom statusu, te prevladati relativizam koji uvelike opterećuje javnu raspravu o ovoj temi. U tu svrhu trebamo ostaviti po strani identitet djelatnikâ i njihove konačne ciljeve, te se usredotočiti na to što se čini i na izravnu svrhu samih činâ. Predložena definicija ukazuje na promišljenu uporabu nasilja, ili prijetnju nasiljem, protiv nedužnih osoba ili skupina, u svrhu zastrašivanja i prisile nekih drugih osoba ili skupina. Treće, u članku se ukratko razmatra moralni status terorizma. Pisac odbacuje konzekvencijalistički pristup koji pitanje o moralnome opravdanju terorizma svodi na pitanje o njegovim dobrim i lošim posljedicama. Terorizam je moralno neispravan po sebi, i to u veoma visokom stupnju. To, međutim, ne znači da je on apsolutno neispravan – nedopustiv u svim aktualnim i mogućim uvjetima. Odgovor na pitanje o moralnosti terorizma glasi da je terorizam gotovo apsolutno neispravan.

BUSINESS INTELLIGENCE I NACIONALNA SIGURNOST

Mirko Bilandžić, Ivica Mikulić

Sažetak

Tradicionalno poimanje nacionalne sigurnosti bilo je fokusirano na vojno i političko područje. Suvremeno shvaćanje nacionalne sigurnosti bitno je prošireno te uz ta dva područja uključuje i gospodarsko, socijalno i ekološko područje, pri čemu je gospodarska dimenzija nacionalne sigurnosti jedna od središnjih dimenzija tog novog koncepta. U novom konceptu nacionalne sigurnosti, poslovno-obavještajno djelovanje/poslovno obavještavanje (business intelligence), kao menadžment poslovnim informacijama, ima značajno mjesto u spektru instrumenata za ostvarenje gospodarske dimenzije nacionalne sigurnosti. Time je poslovno-obavještajno djelovanje/poslovno obavještavanje postalo instrument nacionalne sigurnosti, ali i izraz informacijske, a time i društvene moći.

POKRETNI RAT

Miroslav Goluža

Sažetak

Cijelo vrijeme poslije 1945. godine zapadni vojni teoretičari pozorno analiziraju doktrinu pokretnog rata poraženog protivnika. Amerikancima je bilo jasno da je Varšavski pakt u Europi nadmoćan u ljudstvu i tehnici i da njihova dotadašnja doktrina koja se temeljila na vatrenoj nadmoći nije pravi odgovor protivniku. Osim toga vojni neuspjeh u Vijetnamu natjerao ih je na aktivno preispitivanje doktrine koja se temeljila na materijalnoj i vatrenoj nadmoći. Tako se dogodilo da William S. Lind počinje koristiti termin pokretni rat maneuver warfare na Zapadu tek početkom 1980-ih godina. Prema američkom vojnom historičaru T. N. Dupuyju, oružane snage Sovjetskog Saveza su u periodu poslije Drugoga svjetskog rata također marljivo studirale prusko/njemačku praksu. Za mnoge je sigurno iznenađujuća njegova tvrdnja da su Sovjeti koncipirali svoj sustav vojne izobrazbe po uzoru na njemački. Pokretni rat je posebno zanimljiv za male narode kada se nađu u izrazito asimetričnom strateškom okruženju. On nudi slabijoj strani moćno oružje i mogućnost brze pobjede s relativno malo žrtava. Najbolji primjer pokretnog rata poslije Drugoga svjetskog rata imamo u izraelskoj vojnoj praksi do 1973. godine. U nepovoljnom okruženju on se Izraelcima nametnuo kao imperativ. Mali narodi teško mogu sebi priuštiti “luksuz” rata iscrpljivanja. Pokretni rat je ujedno i humaniji oblik rata jer se ratni ciljevi mogu ostvariti brže i uz manje ljudskih žrtava i razaranja.

ULOGA GLASINA U RATU

Marko Rupčić

Sažetak

Glasine su sastavni dio nekonvencionalnog oblika borbe i kao takve se javljaju od samih početaka ratovanja. Iako rijetko imaju presudnu ulogu u određivanju tijeka rata, njihov utjecaj sve više raste, posebno u vrijeme razvijenih komunikacijskih tehnologija. Za razliku od informacija i dezinformacija, koje se šire propagandnom kampanjom, kod glasina se rijetko zna izvor informacije, ona je teško provjerljiva i tretira se kao najsvježija vijest. Glasine se kao nekonvencionalno propagandno oružje masovno počinju koristiti tek u Drugom svjetskom ratu. Jačina kontaminacije glasinom ovisi o pojedinim kolektivno psihološkim faktorima, kao i psihosocijalnim obilježjima pojedinaca. U ovome radu autor nastoji dati etiološki prikaz korištenja propagande i glasina u ratu, njihovu kategorizaciju te tehnike suzbijanja već proširene glasine.

VAŽNOST RITUALA U POSLIJERATNOM RAZDOBLJU: PRIMJER VUKOVARA

Mateo Žanić

Sažetak

U brojnim analizama koje se bave agresijom koja je 1991. godine izvršena na Republiku Hrvatsku bitka za Vukovar zauzima posebno mjesto. U ovom radu analiziraju se načini na koji su Hrvati i Srbi obilježavali 18.11., dan koji se službeno uzima kao svršetak bitke za Vukovar. Pritom postaje uočljivo kako dvije sukobljene grupe konstruiraju različite interpretacije stvarnosti koje se održavaju i u vremenu nakon okončavanja sukoba. Kako bi se analizirao proces reprezentiranja prošlosti i kolektivnog obilježavanja događaja koji je važan za grupu koriste se pojmovi rituala i kolektivnog sjećanja. Ovi koncepti omogućavaju da se ispita proces procjenjivanja događaja iz prošlosti s pozicije sadašnjosti te da se na taj način istakne važnost procesa neprestane reinterpretacije prošlosti. Kroz odnos prošlosti i sadašnjosti otkriva se važnost sjećanja na 18.11. i to kako za uspostavu suživota različitih etničkih grupa u gradu Vukovaru tako i za interpretiranje događaja u okviru hrvatskog nacionalnog identiteta.

PREVEDENI RAD

Sažetak

Andrew Alexandra: O razlici između pacifizma i pacificizma
(preveo Nikola Hodalj)

PRIKAZI I RECENZIJE

Sažetak

Litvinenko, Aleksandar - Jurij Felštinski (2007.) Sakaćenje Rusije: tajni plan vraćanja KGB-ova terora. Zagreb: Znanje. Prevela Gordana Demšer. (Mirko Bilandžić)

OBAVIJEST

Željko Heimer

Sažetak

ZASTAVE U BERLINU - XXII. međunarodni veksilološki kongres „FlagBerlin 2007“ održan je od 5. do 10. kolovoza 2007. godine u samom središtu Berlina na početku Unter den Linden preko puta Opere u palači Berlinskog arsenala (Zeughaus) koja je dom Njemačkom povijesnom muzeju (Deutsche Historishes Museum, DHM).

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Ozren Žunec

Izvršna urednica – Executive Editor

Petra Klarić Rodik

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Nenad Fanuko, Zvonimir Mahečić, Davor Marijan,
Tomislav Smerić, Siniša Tatalović, Ivo Žanić

Međunarodni urednici – International Editors

Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA), Igor Primorac (Jerusalem, Israel)

Tajništvo – Secretariat

Nada Begić, Tajana Leskovar

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Bjorn Egge (Oslo, Norway), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ines Trkulja

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Ivica Petrinić

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Zoran Žitnik

Tisak – Printed by

Tiskara Rotim i Market

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design