Broj 17

tema broja: SUKCESIJA VOJNE IMOVINE
datum izdavanja: travanj 2006

Sadržaj i sažeci

UZ OVAJ BROJ

Uredništvo

Sažetak

Prvi put od svog utemeljenja 1998. godine, Polemos izlazi kao cjelovit tematski broj. U njemu objavljujemo više radova o jednom od ključnih segmenata razvoja JNA kao zajedničke oružane sile SFRJ. Premda su radovi nastali u okviru djelovanja i za potrebe Savjeta za sukcesiju vojne imovine osnovanog pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, oni imaju veliku povijesnu i dokumentarnu vrijednost za istraživanje vojnog kompleksa bivše države.

U najavi tematskog broja donosimo kraće napomene državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Snježane Bagić i državnog tajnika u Ministarstvu obrane Mate Rabotega te pregled dosadašnjeg rada i rezultata rada Savjeta iz pera njegova čelnika Želimira Latkovića, a koji čitateljicama i čitateljima pruža temeljne obavijesti o institucionalnoj pozadini Projekta sukcesije vojne imovine.

Sva četiri priloga, koji su tematska okosnica ovoga broja Polemosa, potpisuju članovi Savjeta za sukcesiju vojne imovine. Na prvom je mjestu studija Davora Marijana o glavnim obilježjima, ustroju i etapama razvoja JNA, a potom slijede radovi Simeona Kovačeva, Zdenka Matijaščića i Josip Petrovića o nastavno-obrazovnim, znanstvenoistra živačkim te vojnoindustrijskim resursima i kapacitetima JNA i bivše države. Na kraju se nalazi popis najvažnijih kratica koje su bile u uporabi u JNA, a korištene su u tekstovima koji slijede, te popis literature i dokumenata temeljem kojih su izrađene studije što ih donosimo u ovom broju.

Premda hrvatski jezik razvija vlastito vojno nazivlje koje je sve više u širokoj uporabi, u radovima je, kada se govori o prostoru djelovanja JNA, dosljedno korišteno nazivlje koje je bilo u uporabi u JNA a koje je bilo refleks jezične i opće politike u toj organizaciji. To je učinjeno radi zadržavanja, odnosno postizanja terminološke konzistentnosti tekstova, literature i dokumentacije.

RAD I ZADAĆE SAVJETA ZA SUKCESIJU VOJNE IMOVINE

Snježana Bagić i Mate Raboteg

Sažetak

Savjet za sukcesiju vojne imovine, osnovan pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, u protekle je četiri godine ispunio niz temeljnih zadaća zbog kojih je i osnovan. Na stručan i analitičan način, primjenom složene metodologije rada, ustvrdio je formacijski ustroj JNA te procijenio veličinu i vrijednost njezine diobene mase, a potom ustvrdio i visinu potraživanja Republike Hrvatske po osnovu sukcesije vojne imovine.

Rezultati rada Savjeta za sukcesiju vojne imovine, u dijelu sukcesije vojne imovine, legitimiraju Republiku Hrvatsku kao jedinu državu sljednicu SFRJ koja je najdublje i najsistematičnije pristupila provedbi međunarodnih obveza, proizišlih iz odredbi Ugovora o pitanjima sukcesije, potpisanoga u Beču 2001., a ratificiranoga u Hrvatskom saboru u ožujku 2004. godine. Ugovor je stupio na snagu u lipnju 2004. godine u svim državama sljednicama te ima snagu iznad zakonodavstva država sljednica.
Sličan projekt na sukcesiji vojne imovine nije započela ni jedna druga država, sljednica SFRJ. Republika Hrvatska je u ovaj Projekt uložila znatan ljudski potencijal djelatnih i umirovljenih časnika i civilnih stručnjaka, vrijeme i određena financijska sredstva. Dobivene rezultate spremna je, pod određenim uvjetima, staviti na uvid domaćoj i stranoj javnosti i time argumentirano otvoriti niz stručnih i znanstvenih rasprava na temu ukupne veličine i vrijednosti najvećega, najvažnijega i najosjetljivijeg dijela diobene mase bivše države. Svoju spremnost Republika Hrvatska dokazuje i javnim publiciranjem jednog od najzanimljivijih segmenata diobene mase cjelokupne imovine JNA u ovom tematskom broju Polemosa.

Iako sukcesija vojne imovine nije kvalitetno zastupljena u Ugovoru o pitanjima sukcesije, kao što su posebnim Aneksima Ugovora zastupljeni ostali dijelovi imovine bivše države, ovaj međunarodno-pravni akt već sada omogućava sukcesiju vojnih arhiva i vojne imovine korištene u civilne svrhe. Primjerice, to konkretno znači da su države sljednice dužne omogućiti slobodan i neometan pristup predstavnicima zainteresiranih država državnim arhivima SFRJ-s datumom do 30. lipnja 1991. godine (Aneks D Ugovora). Pojam "državni arhivi SFRJ" podrazumijeva i vojne arhive smještene u Srbiji. Tek provedbom te međunarodno-pravne obveze od strane Srbije bit će moguće precizno utvrditi eventualna odstupanja eksperata Savjeta za sukcesiju vojne imovine u procjenjivanju veličina i vrijednosti bilo kojega dijela diobene mase JNA.

Sljedeća aktivnost koju omogućava spomenuti Ugovor odnosi se na sukcesiju materijalne pokretne i nepokretne imovine JNA koja je bila korištena u civilne svrhe (članak 4. Aneks A Ugovora). Eksperti Ministarstva obrane ustvrdili su da samo po tom osnovu Republika Hrvatska potražuje znatna financijska sredstva. Konkretno, navođenjem odredbi Aneksa A i Aneksa D Ugovora posve je nesporno da postoji pravni i politički okvir za započinjanje sukcesije vojne imovine u svim državama sljednicama.

Iz navedenoga vidno je da su pred Savjetom za sukcesiju vojne imovine nove složene zadaće. Sudeći prema radovima objavljenima u ovom broju Polemosa, valja očekivati da Savjet nastavi svoj stručni rad na provedbi Zaključka Hrvatskog sabora o potrebi daljnjeg ustanovljivanja činjeničnog stanja sukcesijske imovine i zaštite interesa Republike Hrvatske, odnosno na argumentiranom rasvjetljavanju novije hrvatske vojne i političke povijesti.

Ministarstvo pravosuđa
državna tajnica
Snježana Bagić

Ministarstvo obrane
državni tajnik
Mate Raboteg

Sukcesija vojne imovine: uvodne napomene

Želimir Latković

Sažetak

DIO UVODNIKA:

Tekstove koje objavljujemo u ovom tematskom broju Polemosa napisali su članovi Savjeta. Autor uvodnog teksta - s pregledom temeljnih obilježja JNA - je dr. se. Davor Marijan, djelatnik Hrvatskog instituta za povijest, ujedno član Savjeta za sukcesiju vojne imovine zadužen za arhivsku građu. Autori ostalih tekstova u ovom tematskom broju rukovodili su izradom navedenih elaborata u okviru rada Savjeta. To su brigadir u mirovini dr. se. Simeon Kovačev, voditelj Ekspertne skupine za popis i procjenu nastavno-obrazovnih resursa i kapaciteta JNA, zatim pukovniku mirovini mr. se. Zdenko Matijaščić, voditelj Ekspertne skupine za popis i procjenu znanstveno¬istraživačkih resursa i kapaciteta JNA, te brigadni general u mirovini Josip Petrović, granski koordinator za nastavno-obrazovne resurse, znanstvenoistraživački rad i vojnoindustrijski kompleks. Kao koautori, napisali su tri članka od kojih je jedan posvećen nastavno-obrazovnim resursima i kapacitetima JNA, drugi naučnoistraživačkom radu u JNA, a treći vojnoindustrijskom kompleksu bivše države.

Svaka od tih cjelina strukturno je slična. Započinje prikazom metodološkog pristupa primijenjenog u radu ekspertne skupine, koji je rezultirao odabirom diobenih stavki i definiranjem diobene mase, a nastavlja se procjenom veličina i vrijednosti svake stavke te završava izradom diobenih bilanci. Iza naizgled jednostavnog pristupa stoji vrlo složen postupak koji dovodi do interesantnih podataka o vrijednostima resursa i kapaciteta pojedinih segmenata diobene mase, a koji se mjere u milijardama USD. Rezultati diobenih bilanci zorno ukazuju na neravnomjernu raspodjelu promatranih resursa i kapaciteta JNA po republikama te otuda i o dijelu potraživanja i dugovanja pojedinih republika. Najveći dio potraživanja Republike Hrvatske, ali i drugih republika bivše države (Slovenije, Makedonije) proizilazi iz činjenice što je JNA, povlačeći se s njihovog teritorija, nasilno odnosila doslovno sve stoje mogla.

Detaljan uvid u resurse tri razmatrana područja sukcesije, njihov raspored po republikama te njihov način financiranja, omogućuje neovisnim stručnjacima rekonstrukciju strategijskog usmjerenja državnog i vojnog vodstva u kreiranje i primjenu doktrine oslonca na vlastite snage. Vidljiv je i presudni utjecaj JNA na neravnomjernu raspodjelu tih resursa po republikama s preferencijom Srbije, a dijelom i BiH. Procjena vrijednosti razmatranih resursa pokazuje da se radi o iznosu većem od desetak milijardi USD, prvenstveno investiranih iz državnog proračuna.
Na ovome mjestu potrebno je zahvaliti recenzentima koji su na zahtjev Savjeta recenzirali elaborate. Elaborat Ekspertne skupine za popis i procjenu nastavno--obrazovnih resursa i kapaciteta JNA recenzirao je u studenom 2003. godine akademik Slaven Barišić, elaborat Ekspertne skupine za popis i procjenu znanstvenoistraživačkih resursa i kapaciteta JNA recenzirao je u siječnju 2005. godine dr. se. Antun Benčić, a elaborat Ekspertne skupine za popis i procjenu vojnoindustrijskih resursa i kapaciteta SFRJ recenzirao je u ožujku 2005. dr. se. Slavko Kulić.

Svi tekstovi izrađenih i recenziranih elaborata, pa tako i ova tri, pisani su u izričaju koji je službeno rabila JNA. Za potrebe ovoga teksta izričaj JNA zadržan je samo u službenom nazivlju i službenim kraticama te, selektivno, u pojedinim izrazima i nazivima pojmova koji u izvornom obliku bolje ocrtavaju duh službenog komuniciranja u JNA, nego što bi to činili u "kroatiziranom" obliku.

U izradi navedenih elaborata sudjelovali su brojni djelatni i umirovljeni časnici Oružanih snaga Republike Hrvatske, a njihov rad u znatnoj mjeri potpomognut je ekspertizom civilnih djelatnika Ministarstva obrane, Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva, zatim Hrvatske narodne banke i Ekonomskog instituta-Zagreb. Svima njima zahvaljujemo na nesebičnom trudu da radovi koji se ovdje daju na uvid javnosti budu na odgovarajućoj stručnoj razini. Također, zahvaljujemo Ministarstvu pravosuđa i Hrvatskoj gospodarskoj komori koji su, uz Ministarstvo obrane financijski pomogli izdavanje ovog tematskog broja.

Na kraju, no i ne manje bitno, valja kazati da je čitav Projekt sukcesije vojne imovine imao stalnu i nepodijeljenu potporu u Bozi Marendiću, čovjeku kome je posljednji radni sat u životu protekao u razgovoru na temu sukcesije vojne imovine, i velikom prijatelju svih nas koji ga se s dubokim poštovanjem sjećamo.

Savjet za sukcesiju vojne imovine
predsjednik Želimir Latković

Jugoslavenska narodna armija - važnija obilježja

Davor Marijan

Sažetak

U radu je dan osvrt na važnija obilježja JNA: njezino mjesto u sustavu Oružanih snaga SFRJ; nastanak iz Komunističke partije Jugoslavije i poslijeratni odnos prema Savezu komunista Jugoslavije čiji je militarizirani dio bila; temeljna obilježja ustroja; raznovrsnost naoružanja i opreme u čemu je bila zanimljiv spoj Istoka i Zapada; sustav školstva profesionalnog i pričuvnog dijela te izobrazba starješina i vojnih obveznika; vojnoprivredni sektor koji je bio njezin važan znanstvenoistraživački i razvojni segment; način popune; sustav zapovijedanja s posebnim osvrtom na odnos prema Titu; temeljne karakteristike Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu; neravnomjernu nacionalnu strukturu profesionalnog dijela koja se do kraja JNA nije izmijenila uprkos zahtjevu za nacionalnom ravnomjernošću koji je bio unesen i u Ustav SFRJ iz 1974. godine. U drugom dijelu rada dana su osnovna obilježja preustroja JNA nazvanog "Jedinstvo" koji je proveden mimo Ustava SFRJ i s kojim je JNA, na strani Srbije ušla u rat 1990. - 1992. godine.

Nastavno-obrazovni resursi i kapaciteti JNA

Simeon Kovačev, Zdenko Matijaščić, Josip Petrović

Sažetak

U članku su dani prikaz i procjena vrijednosti nastavno-obrazovnih resursa i kapaciteta u JNA, odnosno nastavno-obrazovnih ustanova svih razina obuke, odgoja i izobrazbe, kao što su: samostalni centri za odgoj i obuku vojnika, namjenske škole, srednje vojne škole, samostalne vojne akademije, centri vojnih škola i samostalne škole rezervnih oficira. Pored toga, prikazana je i nacionalna struktura kandidata na odabranim razinama izobrazbe, a sagledane su i karakteristike školovanja pripadnika stranih oružanih snaga u nastavno-obrazovnim ustanovama JNA. Na kraju, procijenjena je vrijednost sve pokretne i nepokretne opreme bez vrijednosti zgrada i njihovih instalacija te je provedeno bilanciranje vrijednosti po svim republikama bivše države. Članak se u velikoj mjeri temelji na izvornoj arhivskoj gradi JNA. Sastoji se od uvodnog dijela s metodičkim napomenama i povijesnim razvojem odgojno-obrazovnog rada u JNA, popisa i opisa djelatnosti nastavno-obrazovnih ustanova JNA, procjene njihove vrijednosti temeljene na popisima pripadajuće opreme te prikaza bilanciranja cjelokupne diobene mase po diobenim stavkama.

Naučnoistraživački resursi i kapaciteti JNA

Simeon Kovačev, Zdenko Matijaščić, Josip Petrović

Sažetak

U članku su dani prikaz i procjena vrijednosti više međusobno povezanih resursa naučnoistraživačkog rada u JNA: djelatnosti i oprema naučnoistraživačkih institucija i naučnoistraživačko osoblje, realizirani naučnoistraživački i razvojni projekti te informatička potpora u JNA. Članak čine: uvodni dio s metodičkim obilježjima i povijesnim razvojem naučnoistraživačkog rada, popisi i karakteristike djelatnika u naučnoistraživačkim institucijama, popisi najvažnijih naučnoistraživačkih i razvojnih projekata odabranih područja rada s procjenama njihove vrijednosti, popisi i temeljne odlike djelatnosti procjene vrijednosti pripadajuće opreme naučnoistraživačkih institucija te popis i procjena cjelovite informatičke potpore u JNA. Prikazana je vrijednost opreme ustanova naučnoistraživačkog rada u JNA bez vrijednosti zemljišta, zgrada i temeljnih električnih, vodovodnih, kanalizacijskih i drugih energetskih instalacija. Također, procijenjena je vrijednost većih projekata naučnoistraživačkog rada u JNA, a s ciljem bilanciranja i ovog dijela diobene mase JNA po republikama bivše države. Za identifikaciju najvećeg dijela utvrđene i popisane imovine institucija naučnoistraživačkog rada i prepoznatih projekata naučnoistraživačkog rada korištena je originalna ili kopirana arhivska građa JNA, odnosno dokumenti JNA (odluke, naredbe, pravilnici, Službeni vojni listovi, bilteni, izvješća, planovi, programi, uputstva i dr.), te pisana ili usmena izvješća bivših djelatnika u sustavu naučnoistraživačkog rada u JNA.

Vojnoindustrijski kompleks SFRJ

Simeon Kovačev, Zdenko Matijaščić, Josip Petrović

Sažetak

U ovom članku prvi put bit će prikazani rezultati ekspertize iz jedne od dvadesetak studija Projekta sukcesije koja se odnosila na utvrđivanje veličine i vrijednosti diobene mase vojnoindustrijskih resursa i kapaciteta Jugoslavije. Vojnoindustrijski kompleks Jugoslavije sastojao se od radnih organizacija Zajednice industrije naoružanja i vojne opreme Jugoslavije (ZINVOJ), drugih radnih organizacija proizvođača naoružanja i vojne opreme te vojnoremontnih zavoda. Primjenom složenog metodološkog pristupa utemeljenog na povijesnoj metodi, statističkoj metodi, metodi intervjua te metodi analize i sinteze, egzaktno su utvrđeni svi potencijalni diobeni resursi, procijenjene njihove vrijednosti i izrađene diobene bilance. S obzirom na složenost materije, ograničenu dostupnost izvorne arhivske grade te iznimno visoke vrijednosti vojnoindustrijskih resursa, poseban izazov bio je doći do egzaktnih pokazatelja na temelju kojih Republika Hrvatska može ispostaviti račun za svoje gotovo pedesetogodišnje izdašno financiranje navedenih resursa bivše države. Također, rezultati studije nedvosmisleno dokazuju očitu neravnomjernost raspodjele ovih resursa po republikama, a u odnosu na stvarni doprinos republika u financiranju saveznog proračuna. To jasno upućuje na ciljano stečenu prednost Srbije koju je ista vojno, politički i psihološki iskoristila u krvavom raspadu SFR Jugoslavije. U svemu tome, uloga JNA kao čuvarice centralističke unitarne Jugoslavije te komunističke i nadnacionalne ideologije, bila je presudna.

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Ozren Žunec

Izvršna urednica – Executive Editor

Petra Klarić Rodik

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Nenad Fanuko, Zvonimir Mahečić, Davor Marijan,
Tomislav Smerić, Siniša Tatalović, Ivo Žanić

Međunarodni urednici – International Editors

Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA), Igor Primorac (Jerusalem, Israel)

Tajništvo – Secretariat

Nada Begić, Tajana Leskovar

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Bjorn Egge (Oslo, Norway), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ljiljana Cikota

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Ivica Petrinić

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Zoran Žitnik

Tisak – Printed by

"ZiB-mladost" d.o.o., Zagreb

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design