Broj 15-16

datum izdavanja: ožujak 2005

Sadržaj i sažeci

Počeci izobrazbe očasnika HV-a u Domovinskom ratu

Ante Nazor

Sažetak

Kako se Hrvatsko vojno učilšte (HVU), unutar kojeg je formirana prva posebna Dočasnička škola HKoV, razvilo iz Časničkog centra HV a u Zagrebu, najveći dio rada posvećen je tečajevima za časnike i dočasnike (vrijeme održavanja tečajeva, NPP-i) i problemima (organizacijskim, kadrovskim, materijalno-tehničkim) s kojima se Centar suočavao u prvom razdoblju izvođenja nastave (od veljače do rujna 1992., odnosno do početka tromjesečne i šestomjesečne
izobraze). Dakako, u radu će se biti spomenut početak organizirane izobrazbe dočasnika u centrima za obuku HV-a (studeni 1992.) te izobrazba dočasnika, koja se prema planovima Uprave za školstvo GSHV-a odvijala izvan ČCHV-a. U radu su korišteni izvori iz arhiva HVU (Časničke škole), odnosno ZZIO. Za stvaranje potpune slike početaka izobrazbe dočasnika HV-a (tijekom 1991. i 1992.) potrebno je pregledati i drugu arhivsku građu.

Izobrazba djelatnih časnika Hrvatske vojske od rujna 1992. do prosinca 1993. na HVU KoV ˝Petar Zrinski˝

Damir Jug

Sažetak

U radu je prikazano školovanje djelatnih časnika HV-a u Časničkom centru (od siječnja 1993. godine promijenjen naziv glasi Hrvatsko vojno učilište) od rujna 1992. do prosinca 1993. godine. Nakon završetka prijelazne faze izobrazbe pričuvnih časnika na jednomjesečnim tečajevima koja je završila u kolovozu 1992. godine, ČC je imao niz kraćih ili dužih tečajeva, seminara i sl. U radu su ukratko opisani tečajevi za desetnike u Centrima za obuku i odgoj vojnika i ubrzani tečaj za zapovjednike pričuvnih brigada HV-a iz gotovo svih operativnih zona. Od rujna 1992. časnici su se školovali na tromjesečnim i šestomjesečnim tečajevima. U sklopu tromjesečne izobrazbe školovana su samo dva naraštaja (ili klase) tromjesečne izobrazbe časnika i to od rujna 1992. do veljače 1993. godine. U razdoblju od rujna 1992. do rujna 1993. godine šestomjesečne tečajeve su završila ukupno dva naraštaja časnika, a krajem studenoga izvršen je prijam trećega naraštaja šestomjesečne izobrazbe. Takav oblik izobrazbe nastavljen je i tijekom 1994. godine.

Izobrazba časnika na Časničkoj školi HVU ˝Petar Zrinski˝ od 1994. do 1996.

Marko Buklijaš

Sažetak

Školovanje časnika i dočasnika započeto 1993. godine, nastavljeno je, kako u relativno mirnim uvjetima tako i u uvjetima ratnog djelovanja, u 1994., 1995. i 1996. godini. Polaznici četveromjesečnog i šestomjesečnog školovanja u 1995. godini sudjeluju u ratnim operacijama Bljesak, Ljeto .95. i Oluja, te potom nastavljaju školovanje u 1996. godini. U razdoblju od 1994. do 1996. godine četveromjesečnu izobrazbu završilo je pet naraštaja, a šestomjesečnu izobrazbu također pet naraštaja. Više časnika završilo je razne tečajeve: za pirotehničare, za zapovjednike tehničkih postrojbi, te za zapovjednike pričuvnih postrojbi iz svih operativnih zona. U tom razdoblju izmijenjeni su NPP-i i primijenjen sustav MPRI . DTAP, a izobrazba je, uz veću informatizaciju, prilagođena standardima NATO-a. Promjenama u sustavu odabira kandidata i kontinuiranom edukacijom nastavnog osoblja ostvarena je pozitivna selekcija kandidata za polaznike i nastavnike, pa je tako Časnička škola postigla izvrsne rezultate u 1994., 1995. i u 1996. godini.

Zapovijedno-stožerna škola ˝Blago Zadro˝ - izobrazba najviših časnika HV-a tijekom Domovinskog rata

Ivica Hrastović

Sažetak

Rad "Zapovjedno-stožerna škola 'BlagoZadro' – izobrazba najviših časnika HV-a tijekom Domovinskog rata" će u uvodnom dijelu u najosnovnijim crtama obuhvatiti početnu koncepciju sustava izobrazbe Hrvatske vojske i početnu časničku izobrazbu prije ustrojavanja Zapovjedno-stožerne škole "Blago Zadro", a u glavnom dijelu prikazat će povijesni tijek izobrazbe u školi do kraja 1995. i sve aspekte odgojno-obrazovnog procesa. U radu će biti analizirani svi elementi didaktičko-metodičkog četverokuta, a bit će ukazano i na ograničenja nastavnog procesa i načine na koji su ista rješavana. U radu će biti prikazan i razvoj nastavne institucije i unapređenje nastavnog procesa od I. do IV. naraštaja. Rad je sastavni je dio projekta "Vojna izobrazba HV-a tijekom Domovinskog rata".

Diplomatske višesmislice: Od prakse usredotočene na moć do racionalne teorije

Dražen Pehar

Sažetak

Autor predlaže teorijski vodič za analizu diplomatske višesmislice orijentiranu prema praksi. Polazeći od komentara koje su dali klasični teoretičari diplomacije te vlastitog povijesnog tumačenja uporabe diplomatske višesmislice tijekom pregovora u Rambouilletu o statusu Kosova, autor nudi rekonstrukciju pristupa diplomatskoj višesmislici u čijem je središtu pojam ´moći´. To je pristup koji su implicite prihvatili ključni akteri pregovaračkog procesa u Rambouilletu. Premda nam taj pristup može dati stanoviti uvid u kontingentne, povijesne događaje te nam pomoći da razumijemo neke slučajeve diplomatske prakse, on ipak pati od više nedostataka koji ga čine nepouzdanim kandidatom za održivu i cjelovitu teoriju diplomatske višesmislice. Autor prezentira, u rudimentarnom i preliminarnom obliku, jedan alternativni, više racionalni, pristup diplomatskoj višesmislici koji je ne-legalistički te primarno orijentiran ka jeziku, a istovremeno, dostatno prijemčiv za doksatičke/kognitivne aspekte višesmislice i također sukladan Der Derianovom pojmu diplomacije kao ˝posredovanja otuđenosti˝.

Obrambeni sustavi i ekologija - uloga NATO-a

Vladimir Prebilič, Kristina Ober

Sažetak

Sustavno istraživanje izravnih i neizravnih utjecaja ljudskih djelatnosti na okoliš započelo je razvojem ekologije. Imajući u vidu štetne posljedice ljudskog djelovanja, suvremeni koncepti nacionalne sigurnosti prošireni su tako da uključuju prijetnje okolišu. Zbog negativnog utjecaja na okoliš, oružani sustavi postali su predmetom pozornog praćenja i nadgledanja. To je rezultiralo regulacijom utjecaja oružanih sustava na okoliš putem međunarodnih konvencija i ugovora. Usprkos tomu, utjecaj oružanih sustava na okoliš - koji predstavlja svojevrstan laboratorij za uvježbavanje, a ujedno i ultimativni cilj djelovanja oružanih snaga - nije dovljno istraživan. Inicijalne studije i istraživanja provodili su isključivo vojni eksperti, no danas su u istraživanja utjecaja oružanih sustava na okoliš uključene međunarodne institucije, nevladine organizacije i nezavisni znanstvenici i stručnjaci. Natov Odbor za izazove modernoga društva (CCMS) preuzeo je vodeću ulogu na ovom području. Proveo je pilot-istraživanjia s ciljevim smanjenja buke koju proizvode zrakoplovi, oporavka prirodnog okoliša od pretrpljenih šteta, čišćenja vojnih baza ltd. Razvoj ovoga područja ukazuje na to daje uspostavljena nova ekološka disciplina - vojna ekologija.

Slavonija i slavonske vojne jedinice u Prvome svjetskom ratu

Ivan Balta

Sažetak

O vojnicima iz Slavonije u Prvome svjetskom ratu te o njihovoj sudbini, posebno na srpskoj, istočnoj i talijanskoj fronti, sačuvani su arhivski izvori i novinski zapisi. U ratnim operacijama učestvovale su Osječke vojne jedinice: 78. pješačka pukovnija, 28. pješačka domobranska pukovnija te dijelovi 12. ulanske i 38. poljsko-topničke pukovnije, koje su učestvovale na srpskom bojištu do 1915., istočnom do 1917. i talijanskom do kraja rata, uglavnom u sastavu XIII. vojnog zbora, odnosno 5. i 6. austrougarske vojske. Iste vojne
jedinice imale su gubitke te je sve veći broj ranjenika i dezertera dolazio u Slavoniju, koja je i bez toga teško podnosila nestašicu hrane i aprovizaciju. U Slavoniji su za vojne ranjenike organizirane sanitetske službe po bolnicama, školama, kinima i drugim gradskim ustanovama. Slavonske, posebno osječke vojne jedinice, prolazile su pravu katarzu zbog velikog broja ranjenika dovezenih sa galicijskog i bukovinskog bojišta, gdje su se vodile teške i dugotrajne rovovske borbe, a dio je slavonskih vojnika završio u ruskim logorima Sibira i Dalekog istoka. Slavonski vojnici su početak rata doživjeli u jednoj, a završetak rata dočekali u drugoj državi, izgubivši u međuvremenu ciljeve i smisao ratovanja.

Tajne operacije CIA-e kao komponenta vanjske politike SAD-a u posthladnoratovskom razdoblju

Mirko Bilandžić

Sažetak

Međunarodne okolnosti nakon Drugoga svjetskog rata su uvjetovale da su tajne akcije (covert actions) postale značajan instrument američke vanjske politike. Za njihovu provedbu zadužena je Središnja obavještajna agencija (ClA), koja je zbog realizacije tajnih akcija i uspješnog ostvarenja američkih nacionalnih interesa postala ne samo bitan akter američke vanjske politike, već i subjekt međunarodnih odnosa, lako vrlo efikasno sredstvo za ostvarenje nacionalnih interesa, tajne akcije su u svojoj biti intervencionistički mehanizam i gotovo sva djelovanja CIA-e iz tog spektra su protuzakonita. U posthladnoratovskim uvjetima sadržaj tajnih akcija nije promijenjen. No, u određenoj mjeri promijenjena je njihova uloga i značaj u okviru instrumenata za ostvarenje ciljeva iz spektra američke nacionalne sigurnosti. U posthladnoratovskim uvjetima, nastojeći ojačati svoju poziciju jedine sile (unipolarni svijet), Amerikanci su promijenili pristup u ostvarenju vanjskopolitičkih ciljeva. Tajne operacije su i dalje značajan instrument za ostvarenje ciljeva. Štoviše, potrebe za njima su nakon 1990. sve više rasle, no za razliku od prijašnjeg razdoblja, one nisu više jedino i najefikasnije sredstvo, već su bitna i vojna djelovanja koja su postala dominantna onda kada su u pitanju najvažniji američki strategijski ciljevi.

Moć i podčinjavanje

Fahrudin Novalić

Sažetak

U prvom dijelu članka autor razmatra konceptualizaciju moći; a u drugom, koncentraciju i difuziju moći, odnos prestiža moći i rata te oblike kulturalnog rata koji su dio implicitnog rata. Suptilni oblici, sredstva i metode implicitnog rata dopunjuju ili zamjenjuju okrutne oblike, sredstva i metode oružanog rata. Autor definira moć kao sposobnost upotrebe izvora moći s namjerom djelotvornog ostvarivanja volje u međusobno složenim odnosima snaga i unatoč otporu drugih. Usto, moć se manifestira kao sredstvo organizirane i institucionalizirane vlasti. Institucionalna struktura moći je najsigurniji činitelj raspodjele izvora moći i njihove upotrebe. Moć se ne manifestira samo u fizičkoj prisili, nego i u uspješnoj privoli ljudi da nešto učine bez fizičke prisile.

Vojni rok i/ili civilno služenje

Zlatko Gareljić

Sažetak

Nasuprot mogućim i postojećim ekstremnim pristupima pitanju obaveze služenja vojnoga roka i civilnoj službi, potrebno je i moguće realno i odgovorno sagledavanje problema. Odgovornost je države osigurati racionalan i efikasan sigurnosni sustav i u sklopu njega organizirati, održavati i razvijati obrambeni sustav i oružane snage kao stožerni, središnji dio toga sustava. Jednaka je odgovornost demokratske države i demokratskoga društva zaštita i promicanje ljudskih prava i sloboda. Pravo na prigovor savjesti jedno je od osnovnih ljudskih prava. Izvodi se iz prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, načela jasno definiranih UN-ovom Općom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. i Europskom konvencijom o ljudskim pravima iz 1950. Tijekom godina, kroz nacionalna zakonodavstva i praksu država, djelovanjem međunarodnih organizacija: Vijeća Europe, Europskoga parlamenta, OESS-a i UN-a te kroz aktivnost nacionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija jasno su se iskristalizirale norme i standardi po.tivanja prava na prigovor savjesti i alternativnu, civilnu službu. U dijelu država u kojima postoji obaveza služenja vojnoga roka pravo na prigovor savjesti i alternativnu službu ili se uopće ne priznaje ili je, pak, u zakonodavstvu i praksi niz manjkavosti, a u odnosu na prihvaćene norme i standarde. Promjenama u zakonodavstvu i praksi u pogledu poštivanja prava na prigovor savjesti i civilnu službu Hrvatska je dosegnula najviše standarde i može biti primjer zemljama u regiji. Profesionalizacija oružanih snaga, organiziranje i razvoj profesionalnoga tipa vojske adaktira potrebu alternativnoga, civilnoga služenja, no ne u potpunosti i mogućnost prigovora savjesti.
Profesionalizacijom oružanih snaga potreba komunikacije i odnosa na relaciji društvo - oružane snage postaje još značajnijom.

PRIKAZI I RECENZIJE

Sažetak

Woodward, Rachel (2004.) Military Geographies. Oxford, Blackwell Publishing. 196 str. (Kruno Kardov)

Todd, Emanuel (2004.) Kraj Imperija. Zagreb, Masmedia. 225 str. (Vedran Ristić)

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Ozren Žunec

Izvršna urednica – Executive Editor

Petra Klarić Rodik

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Nenad Fanuko, Zvonimir Mahečić, Davor Marijan,
Tomislav Smerić, Siniša Tatalović, Ivo Žanić

Međunarodni urednici – International Editors

Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA), Igor Primorac (Jerusalem, Israel)

Tajništvo – Secretariat

Nada Begić, Tajana Leskovar

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Bjorn Egge (Oslo, Norway), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ljiljana Cikota

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Ivica Petrinić

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Zoran Žitnik

Tisak – Printed by

"ZiB-mladost" d.o.o., Zagreb

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design