Broj 11-12

datum izdavanja: travanj 2003

Sadržaj i sažeci

“Jedinstvo” – Posljednji ustroj JNA

Davor Marijan

Sažetak

Tema rada je posljednji preustroj Jugoslavenske narodne armije “Jedinstvo” iz razdoblja 1987. – 1990. Za razliku od prijašnjih ustroja JNA, “Jedinstvo” je rađeno prema kriteriju aktualnog stanja u SFRJ. Glavni arhitekt bio je admiral flote Branko Mamula koji je u vrijeme svog ministrovanja uspio osporiti koncepciju ONO i DSZ, marginalizirati udio socijalističkih republika u sustavu obrane i staviti pod nadzor Armije Teritorijalnu obranu. Postigao je stupanj centralizacije oružanih snaga kakav je Armija imala do kraja 1960-ih godina. U radu su dati osnovni podaci o ustroju vojišta, sustavu vođenja i zapovijedanja te doktrini “bitke u prostoru”. Konačan zaključak jest da je plan “Jedinstvo” inicijalno predstavljao pripremu za nasilno održanje Jugoslavije da bi se kasnije pretopio u pokušaj realizacije projekta velike Srbije.

Izazovi reforme i smanjenja oružanih snaga Republike Hrvatske: Politika personalnog upravljanja kao posljedica ratnih zbivanja i izgradnje oružanih snaga Republike Hrvatske

Zvonimir Mahečić

Sažetak

Na početku Domovinskog rata, Republika Hrvatska nije imala vlastite Oružane snage. One su stvarane tijekom ratnih zbivanja 1991. i kasnijih godina. Kao posljedica toga, svi građani koji su željeli pridonijeti obrani zemlje bili su dobrodošli te je velik broj primljen u postrojbe najprije Zbora Narodne Garde, a kasnije i u postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske. Tijekom tog procesa, zbog manje ili više razumljivih i logičnih razloga, prijem osoblja nije provođen u skladu s jasnim kriterijima kakvi bi, inače, u mirnodopskim okolnostima, bili primjenjivani za pristup u bilo koje oružane snage, pa tako i Oružane snage Republike Hrvatske. Kao posljedica toga OSRH je danas suočen sa određenim teškoćama jer jedan dio osoblja nije sposoban odgovoriti socijalnim, tehnološkim, intelektualnim, operativnim i ostalim zahtjevima koje pred njih postavlja promijenjeno sigurnosno okruženje današnjice, a koje se reflektira i na sigurnosne i obrambene strukture zemlje. Ista ova ograničenja utječu i na modalitete temeljite reforme OSRH i njegovog brojčanog smanjenja, ali dobrim dijelom i zbog toga što tranzicija viška vojnog osoblja u civilni život i civilne strukture postavlja pred institucije i pojedince velike organizacijske, financijske i psihološke zahtjeve. Imajući u vidu elemente koji su omogućavali postojanje negativne selekcije u upravljanju osobljem, politizaciju dijela Oružanih snaga i nedostatak razumijevanja sigurnosnih i vojnih pitanja kod jednog dijela političkih institucija, postaje jasno da je cijelo društvo suočeno s problemom čije razrješenje traži sustavan i koordiniran pristup svih državnih institucija, sigurnosnih i obrambenih organizacija, kao i institucija civilnog društva u cjelini.

Prijedlog sustava visoke naobrazbe za potrebe obrane

Vjekoslav Stojković, Mladen Barković

Sažetak

Prezentiraju se glavne sastavnice sustava izobrazbe za potrebe obrane te njihova međusobna povezanost i komplementarnost. Ukazuje se na temeljna načela koja treba uvažavati prilikom oblikovanja visoke naobrazbe za potrebe obrane. Naglašava se kako se pogodnim oblikovanjem skupina izbornih usmjerenja ili skupina izbornih nastavnih predmeta prilagođenih potrebama vojne organizacije, vojne tehnike i tehnologije može uspostaviti nastavni plan i program visoke naobrazbe primjeren potrebama obrane. Navode se neki poticajni primjeri oblikovanja izbornih usmjerenja i izbornih nastavnih predmeta na nekim vodećim zapadnoeuropskim civilnim ili vojnim visokim učilištima koja provode visoku naobrazbu za potrebe njihovih oružanih snaga i ministarstava obrane. Prezentiraju se neka dosadašnja iskustva u Republici Hrvatskoj u provedbi visoke naobrazbe za potrebe obrane. Analiziraju se prednosti i nedostaci visokoškolskog obrazovanja za potrebe obrane utemeljenom s osloncem na postojeći civilni visokoškolski sustav i osnivanjem potpuno novog visokog učilišta za potrebe obrane. Polazeći od iskazanih prednosti i nedostataka iznosi se prijedlog modela integriranog civilno-vojnog dodiplomskog školovanja za potrebe obrane.

Delegitimacija multikulturalizma: uloga kulturnih elita u etničkom konfliktu

Charles Ingaro

Sažetak

IZLAGANJE SA SKUPA

Rat i nacionalni identitet

Max Haller

Sažetak

IZLAGANJE SA SKUPA

Vojska i policija kao društvene institucije i njihova uloga u 21. st

Renato Matić

Sažetak

Ispuniti društvena očekivanja – najkraće je objašnjenje uloge bilo koje društvene institucije. Ispuniti očekivanja znači uspješno riješiti društvene probleme i otkloniti društvene prijetnje. Najveće prijetnje na početku 21. stoljeća prijetnje su opstanku ljudi i životu na planetu. Većina tih prijetnji “čudovišta” su koja smo mi, ljudi stvorili: terorizam je preuzeo ulogu ne samo klasičnom ratovanju već gotovo svakom dijalogu; međunarodni organizirani kriminal, čiji su lideri vrlo često bili usko povezani s nacionalnim vladama, da bi poslije novcem opljačkanim od građana stvarali svoja podzemna carstva; uništenje okoliša, koje polako ali sigurno postaje uništenje života na Zemlji. To su samo neki od prisutnih problema i prijetnji na koje globalno društvo mora uspješno odgovoriti. Među glavne institucije od kojih se očekuje neutralizacija prijetnji svakako pripadaju policijske i vojne snage. Odluke pojedinih vlada država o uporabi oružanih snaga za postizanje zajedničkih ciljeva, trebaju biti prihvatljive i razumljive vlastitim građanima, kao i strateškim partenerima. Stoga više nije moguće koristiti onu logiku koja je u prošlosti prouzročila najveće prijetnje današnjice. Da bi se uporabom vojnih i policijskih snaga uspješno neutralizirale prijetnje čovječanstvu i životu uopće, potrebno je prekinuti s tradicionalnim razmišljanjem o sili koja služi zastrašivanju drugih i postizanju posebnih, uglavnom sebičnih interesa, a započeti s uporabom potencijala za ostvarenje zajedničkih ciljeva tj. općeg dobra.

Igranje rata? Ratne igre u civilnoj i vojnoj upotrebi

Teo Matković

Sažetak

Ispuniti društvena očekivanja – najkraće je objašnjenje uloge bilo koje društvene institucije. Ispuniti očekivanja znači uspješno riješiti društvene probleme i otkloniti društvene prijetnje.Najveće prijetnje na početku 21. stoljeća prijetnje su opstanku ljudi i životu na planetu. Većina tih prijetnji “čudovišta” su koja smo mi, ljudi stvorili: terorizam je preuzeo ulogu nesamo klasičnom ratovanju već gotovo svakom dijalogu; međunarodni organizirani kriminal,čiji su lideri vrlo često bili usko povezani s nacionalnim vladama, da bi poslije novcemopljačkanim od građana stvarali svoja podzemna carstva; uništenje okoliša, koje polako ali sigurno postaje uništenje života na Zemlji. To su samo neki od prisutnih problema i prijetnji na koje globalno društvo mora uspješno odgovoriti. Među glavne institucije od kojih se očekuje neutralizacija prijetnji svakako pripadaju policijske i vojne snage. Odluke pojedinih vlada država o uporabi oružanih snaga za postizanje zajedničkih ciljeva, trebaju biti prihvatljive i razumljive vlastitim građanima, kao i strateškim partenerima. Stoga više nije moguće koristiti onu logiku koja je u prošlosti prouzročila najveće prijetnje današnjice. Da bi se uporabom vojnih i policijskih snaga uspješno neutralizirale prijetnje čovječanstvu i životu uopće, potrebno je prekinuti s tradicionalnim razmišljanjem o sili koja služi zastrašivanju drugih i postizanju posebnih, uglavnom sebičnih interesa, a započeti s uporabom potencijala za ostvarenje zajedničkih ciljeva tj. općeg dobra.

Razmatranja o JNA (3) - POLEMIKA

Tino Jelavić

Sažetak

Osvrt na članak gospodina Marinka Ogorenca "Razmatranja o JNA (2)"

Doprinos političkih institucija i međunarodnih organizacija sigurnosti Republike Hrvatske – Stav studenata - STUDENTSKI FORUM

Ivana Brnada, Lada Jerin

Sažetak

Rad se temelji na istraživanju provedenom u veljači 2003. među studentima Sveučilišta u Zagrebu. Cilj istraživanja bio je utvrditi imaju li studenti konkretne stavove o doprinosu institucija vlasti nacionalnoj sigurnosti RH, te odrediti stupanj podrške vojno-političkoj integraciji u NATO. Problem istarživanja proširen je na aktualna politička zbivanja: reguliranje trajanja vojnog roka, od ose sa susjednim državama i potencijalne sigurnosne izazove. Najvažnije varijable uspoređene su s istraživanjem iz 2000. godine. Budući je istraživanje provedeno na slučajnom uzorku, nije moguće na osnovi dobivenih rezultata izvoditi decidirane zaključke o stavovima spram sigurnosne problematike. Ipak, moguće je upozoriti na trend opadanja povjerenja u institucije vlasti, ali i sve veću skepsu prema priključivnju NATO savezu.

PRIKAZI I RECENZIJE

Sažetak

Bojan B. Dimitrijević (2003.), Jugoslavija i NATO (1951 – 1957) (Nikica Barić)

Omer Bartov (1992.): Hitler’s Army, Soldiers, Nazis and War in the Third Reich. (Nikica Barić)

Doubt, Keith (2000.): Sociology after Bosnia and Kosovo. (Nataša Ferenčak)

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Ozren Žunec

Izvršna urednica – Executive Editor

Petra Rodik

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Nenad Fanuko, Tarik Kulenović, Davor Marijan, Siniša Tatalović, Ivo Žanić

Međunarodni urednici – International Editors

Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA), Igor Primorac (Jerusalem, Israel)

Tajništvo – Secretariat

Nada Begić, Tajana Leskovar

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, + Zvonimir Červenko, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, + Muradif Kulenović, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić, Josip Županov

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Bjorn Egge (Oslo, Norway), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ljiljana Cikota

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Ivica Petrinić

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Naklada Jesenski i Turk

Tisak – Printed by

NTT graf, Zagreb

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design