Broj 24

datum izdavanja: prosinac 2009

Sadržaj i sažeci

NOVA REFORMA RUSKIH ORUŽANIH SNAGA: ISKUSTVA IZ RUSKO-GRUZIJSKOG SUKOBA

Marinko Ogorec

Sažetak

Ruske oružane snage započele su novu reformu koja bi trebala završiti 2012. godine njihovom gotovo potpunom kvalitativnom i kvantitativnom preobrazbom. Reformski procesi u ruskim oružanim snagama takvog opsega obično su povezani s najsvježijim iskustvima iz ratnih sukoba u kojima su sudjelovale, pa su i ove reforme povezane s iskustvima iz nedavno završenog rusko-gruzijskog sukoba u kojem je Rusija ostvarila brzu vojničku pobjedu. Rusko-gruzijski konflikt vođen je u stilu konvencionalnih ratova XX. stoljeća i može se reći da je bio prvi takav sukob u novom stoljeću, čime su u potpunosti obezvrijeđene hipoteze kako su konvencionalni ratovi definitivna prošlost, a eventualni će konflikti novog doba imati isključivo formu i sadržaj asimetričnih sukoba - pojednostavljeno rečeno, oni će biti vođeni kao različiti oblici terorističko-protuterorističkih akcija i operacija. Kroz rusko-gruzijski sukob ruske oružane snage i vojno vodstvo dobili su punu potvrdu vrijednosti reformskih procesa provedenih u Putinovom razdoblju, ali istodobno se pokazao i niz slabosti, zbog čega su ruske oružane snage, bez obzira na nesumnjivo briljantan uspjeh, ponovno započele novi ciklus reformskih procesa, koje je inicirao predsjednik Medvedev nakon završetka sukoba. Trenutno je prilično teško procijeniti njihov mogući uspjeh jer su tek započele, međutim ruska vojska je do sada provela iznimno veliku kvalitativnu transformaciju u relativno kratkom razdoblju, što predstavlja jamstvo uspjeha i u ovom slučaju.

SPECIJALNE VOJNO-POLICIJSKE PROTUTERORISTIČKE POSTROJBE: HRVATSKA I SVIJET

Mirko Bilandžić, Stjepan Milković

Sažetak

Eskalacija suvremenog terorizma u svijetu uvjetovala je ustanovljavanje „treće opcije“ (prostor između policije i vojske) i stvaranje „trećih snaga“ (specijalne snage) za borbu protiv terorizma. Sastavni dio procesa nastanka i razvoja Republike Hrvatske i njezinih Oružanih snaga jest i nastanak i razvoj specijalnih vojnih i policijskih protuterorističkih snaga. Ti paralelni procesi svoje izvorište imaju u ratnim okolnostima. Specijalne postrojbe odigrale su jednu od presudnih uloga u Domovinskom ratu i oslobođenju Hrvatske. U suvremenim uvjetima, Specijalna jedinica policije i Bojna za specijalna djelovanja nisu samo jedan od stupova protuterorističkih kapaciteta Republike Hrvatske, već i bitan faktor hrvatskog integriranja u euroatlantske obrambene odnosno sigurnosne integracije.

NEVOJNO UGROŽAVANJE SIGURNOSTI I SUVREMENI RAT

Dario Matika

Sažetak

Nevojno ugrožavanje sigurnosti, koje se u uvjetima krize pojavljuje s još većim intenzitetom, postalo je ugrožavajući čimbenik za samu srž međunarodne sigurnosti. Jesu li ugrožavanja poput prirodnih katastrofa, globalnog zagrijavanja, terorizma, organiziranog kriminala, korupcije, proliferacije oružja, trgovine ljudima, prodaje narkotika, narušavanja elektroničkog bankovnog poslovanja i transfera novca, krivotvorenja, prijevare i druge protuzakonite radnje postale odlučujući čimbenik u pogledu globalne (ne)sigurnosti? Suvremene nekonvencionalne i netradicionalne prijetnje značajno utječu na način vođenja suvremenog rata koji danas poprima sve više asimetrični oblik odnosno stanje (Asymmetric Warfare) u kojem nije moguće pronaći proporcionalan odgovor (jer kako definirati i provesti odmazdu ili odvraćanje u slučaju terorizma, trgovine ljudima i sl. ). Takvo novo stanje zahtijeva iznalaženje novih doktrina, ali takvih doktrina koje ne stvaraju samo eksperti ili obrambeni i sigurnosni stručnjaci u zatvorenim krugovima svojih kabineta ili administrativnih ureda, već u suradnji s javnošću kao sastavnicom javnih politika. I ne treba zaboraviti, klasične konvencionalne prijetnje nisu nestale i nalazimo se u stoljeću u kojem se međusobno nadopunjuju konvencionalni i nekonvencionalni sukobi, i zato je potrebno ojačati sigurnosne mehanizme i instrumente međunarodne zajednice. U ovom radu analizira se rat kao globalna pojava i mehanizmi za njegovo sprječavanje, kao i uloga nacionalnih država u pogledu sigurnosnih mehanizama i instrumenata međunarodne zajednice. Prezentiraju se neke odrednice novog pristupa koji se po mišljenju autora mora temeljiti na poznavanju međunarodne okoline i na javnim politikama. Na kraju članka prezentiraju se stavovi hrvatske javnost o najistaknutijim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti, integracijama i sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) u međunarodnim vojnim misijama i operacijama.

NJEMAČKI POSEBNI PUT (SONDERWEG) U CIVILNO-VOJNIM ODNOSIMA: OPĆA VOJNA OBVEZA I KONCEPT UNUTARNJEG RUKOVOĐENJA (INNERE FÜHRUNG) KAO DEMOKRATSKA KONTROLA ORUŽANIH SNAGA? - STUDENTSKI FORUM

Marko Lucić

Sažetak

Formiranje njemačkih oružanih snaga nakon Drugoga svjetskog rata u svijetu je, ali prije svega u Njemačkoj, bilo osjetljivo pitanje zbog, među ostalim, često isticanog tereta prošlosti. Poslijeratnu vojsku Zapadne Njemačke (Bundeswehr) trebalo je tako, konsenzusom političkih struktura, uklopiti u civilno-demokratski sustav vrijednosti. Suprotno prevladavajućem trendu profesionalizacije oružanih snaga zemalja NATO-saveza u posthladnoratovskom kontekstu, zakonski je u Njemačkoj opća vojna obveza još uvijek na snazi. U ovom se radu nastoji pokazati da opća vojna obveza, zajedno s konceptom unutarnjeg rukovođenja (Innere Führung), prvenstveno svojom političkom legitimacijom predstavlja osobit način (demokratskog) “premošćivanja” civilno-vojnog jaza u Njemačkoj.

PRIKAZI I RECENZIJE

Sažetak

RUSKA POLITIKA NA BALKANU, Vladimir Filipović - Headley James (2008.) Russia and the Balkans: Foreign Policy from Yeltsin to Putin. London: Hurst Publishers. 552 str.

REDARSTVENO - OBAVJEŠTAJNI SUSTAV NDH, Radoslav Zaradić - Kovačić, Davor (2009.) Redarstveno-obavještajni sustav Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 328 str.

RUSIJA U DOBA PUTINA, Lana Filipčić - Politkovskaya, Anna S. (2008.) Putinska Rusija. Zagreb: SysPrint. Prevela Branka Savić. 280. str.

ANTROPOLOGIJA CIVILNO-VOJNIH ODNOSA, Kruno Kardov - Lutz, Catherine (2001.) Homefront. A Military City and the American 20th Century. Boston: Beacon Press. 317 str.

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Mirko Bilandžić

Izvršni urednik – Executive Editor

Mario Werhas

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Branka Galić, Nenad Fanuko, Kruno Kardov, Petra Rodik

Međunarodni urednici – International Editors

Igor Primorac (Melbourne, Australia), Miroslav Hadžić (Beograd, Srbija), Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA)

Tajništvo – Secretariat

Ivona Pastor

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Josip Barić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Zvonimir Freivogel, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Robert Mikac, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ines Trkulja

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Zoran Žitnik

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Zoran Žitnik

Tisak – Printed by

Tiskara Rotim i Market

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design