Broj 25

datum izdavanja: lipanj 2010

Sadržaj i sažeci

RAŠČLAMBA PRILAGODBE POBUNJENIČKO-TERORISTIČKIH STRUKTURA U POPULACIJSKO-CENTRIČNOJ OPERATIVNOJ KULTURI NA PRIMJERU AFGANISTANA

Darijo Klarić

Sažetak

Temeljna prijetnja novog operativnog okruženja jest činjenica kako tehnološki i organizacijski potpuno inferioran asimetrični protivnik postaje superiorniji u procesu prilagodbe i učenja, te na taj način reducira premoć konvencionalnog protivnika. Cilj ovog rada je kategorijalno definirati i razviti raščlambu magnitude prilagodbe pobunjeničko-terorističkih skupina kao alata za primjenu učinkovite protupobunjeničke i protuterorističke strategije. Ovaj alat ili instrument je u osnovi kvalitativno-kvantitativne prirode i ne zahvaća samo vojnu dimenziju, već i sve ostale – političku, diplomatsku, ekonomsku, društvenu, te druge, koje su često dominantne ili presudne u odnosu na vojnu dimenziju. Namjera raščlambe magnitude prilagodbe je zahvatiti proces prilagodbe pobunjeničko-terorističkih struktura u početku, dok je novi operativni zahvat u inicijalnoj fazi razvoja, kako bi se povećalo vlastito vrijeme za učinkovitu prilagodbu snaga i operacija. Raščlamba magnitude prilagodbe pobunjeničko-terorističkih skupina utemeljena je na populacijsko-centrističkoj kulturi, gdje su potrebe i sigurnost stanovništva postavljeni u fokus djelovanja.

CIVILNO-VOJNI ODNOSI U REPUBLICI HRVATSKOJ – STAJALIŠTA JAVNOSTI

Tomislav Smerić, Gabrijela Sabol, Anka Mišetić

Sažetak

U radu se iznose i analiziraju rezultati anketnog istraživanja stajališta hrvatske javnosti (N = 3.420) o obilježjima civilno-vojnih odnosa u Republici Hrvatskoj, provedenog 2008. godine. Razmatranje ovog problemskog sklopa obuhvatilo je utvrđivanje mišljenja javnosti o (1) stabilnosti i karakteru civilno-vojnih odnosa u Republici Hrvatskoj, o (2) ulozi i djelovanju pojedinih aktera na području ostvarivanja civilnog nadzora oružanih snaga te o (3) odstupanjima od poželjnog modela civilno-vojnih odnosa. Dobiveni rezultati pokazuju da u hrvatskoj javnosti prevladava predodžba o razmjernoj stabilnosti civilno-vojnih odnosa u Republici Hrvatskoj te uglavnom zadovoljavajućem stupnju ostvarenosti formalnoga civilnog nadzora oružanih snaga. No, istodobno u javnosti postoji i razmjerno raširena predodžba o različitim oblicima odstupanja od poželjnog modela civilno-vojnih odnosa te nedostatnoj uključenosti institucija civilnoga društva u nadzor oružanih snaga. Opća procjena stabilnosti i karaktera civilno-vojnih odnosa u Republici Hrvatskoj časnika OS RH uvelike je podudarna s utvrđenim stavovima građana, no časničke procjene djelovanja pojedinih aktera civilnog nadzora te nekih aspekata odstupanja od poželjnog modela civilno-vojnih odnosa razlikuju se od prosudbi javnosti. U cjelini, rezultati istraživanja ukazuju na postojanje očekivanja u javnosti vezanih uz nastavak izgradnje civilno-vojnih odnosa u Republici Hrvatskoj te potrebu ulaganja dodatnih napora u razvoj civilno-vojnih odnosa primjerenih demokratskom političkom kontekstu.

HUMANITARNI INTERVENCIONIZAM: ETIČKA, PRAVNA I SIGURNOSNA PITANJA U 21. STOLJEĆU

Davorka Matić, Robert Mikac

Sažetak

U zadnja dva desetljeća glavnu opasnost po međunarodni mir i sigurnost predstavljaju tzv. „asimetrične“ prijetnje kao što su globalni terorizam i organizirani kriminal, proliferacija oružja za masovno uništenje, nekontrolirane migracije i nestabilnosti koje pretežito izazivaju „neuspjele“ i „odmetnute“ države. Ti tipovi prijetnji generirali su novu paradigmu sigurnosti unutar koje se velika važnost pridaje humanitarnim, socijalnim, ekonomskim i ekološkim dimenzijama sigurnosti, s naglaskom na potrebu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ideja ljudske sigurnosti smjestila je pojedinca, a ne državu, u središte sigurnosne politike, što je rezultiralo značajnim obratom u razmišljanju o odnosu između suverenosti države i ljudskih prava. Značenje državne suverenosti je promijenjeno i više se ne promatra samo sa stanovišta prava države već i njezinih dužnosti, kako prema međunarodnoj zajednici tako i prema njezinim građanima. Poštivanje suverenosti države danas sve više ovisi o njezinoj spremnosti da poštuje temeljna prava i slobode svojih građana. Ove promjene u značenju suverenosti odvijale su se paralelno s promjenama u politici i institucionalnom kontekstu humanitarnog intervencionizma, što se očitovalo i u sve većoj spremnosti međunarodne zajednice da poduzme sve potrebne radnje, uključujući i primjenu sile, protiv država koje generiraju nasilje, izazivaju humanitarne krize i ugrožavaju regionalnu i globalnu sigurnost.
Krajem 20. stoljeća, kombinacija humanitarnih i strateških imperativa vodila je razvijanju integriranog pristupa operacijama izgradnje i očuvanja mira i povezivanju instrumenata sigurnosnih, humanitarnih i razvojnih politika unutar modela „humanitarnih vojnih intervencija“. Nakon analize ciljeva, zadaća i prakse humanitarnih intervencija, autori zaključuju da, unatoč brojnim opravdanim prigovorima, humanitarne intervencije predstavljaju trenutno najbolje sredstvo zaustavljanja sukoba i okončanja zločina nad civilima koje stoji na raspolaganju međunarodnoj zajednici. Imperativ zaštite ljudskih prava opravdava upotrebu sile i kršenje načela državne suverenosti, iako samo pod jasno definiranim uvjetima i u situacijama gdje se odvijaju zločini koji krše temeljne principe čovječnosti i zajedničke moralnosti.

OPERACIJA “MORSKI LAV” I ODNOSI VELIKIH SILA (1939. – 1941.)

Miroslav Goluža

Sažetak

Gledano s političko-strateškog stajališta, razdoblje Drugoga svjetskog rata do njemačkog napada na Sovjetski Savez vrlo je složeno. Tome je najviše pridonijelo iznenadno savezništvo između Hitlera i Staljina, a potom neočekivana njemačka pobjeda na Zapadu. Budući da su Britanci odbili sve Hitlerove mirovne prijedloge, on formalno počinje pripreme za invaziju pod kodnim nazivom „Morski lav“. Kroz ovu operaciju prelamaju se, kao kroz prizmu, interesi velikih sila. Hitler je, koristeći strateški predah između pobjede na Zapadu i napada na Sovjetski Savez, pokušavao iskoristiti operaciju u svrhu strateškog obmanjivanja. Sama operacija nikada nije na njemačkoj strani ozbiljno pripremana. Prema Zapadu Hitler je želio izvršiti pritisak na Veliku Britaniju kako bi je prisilio da prihvati njegove mirovne uvjete, a njezina zadaća prema Istoku bila je podržati Staljina u uvjerenju da ne treba očekivati ofenzivna djelovanja s njemačke strane prije nego što završe rat s Velikom Britanijom. Može se reći da je Hitlerov pokušaj obmanjivanja imao uspjeha kada je riječ o Staljinu, ali da nije postigao cilj kada je u pitanju Velika Britanija. U ovom slučaju prijetnje invazijom samo su pomogle Churchillu da lakše okupi ljude oko sebe nakon poraza u Norveškoj i Francuskoj u svibnju 1940. godine.

MITOLOGIZACIJA NA PRIMJERU POVIJESNE LIČNOSTI KRALJEVIĆA MARKA

Radoslav Zaradić

Sažetak

Usporedno s buđenjem nacionalne svijesti te borbom za oslobođenje od turske vlasti (koja je okončana potvrdom priznanja neovisnosti Srbije na Berlinskom kongresu 1878.), kod nekih srbijanskih krugova kroz 19. stoljeće javlja se ideja o uspostavi velike srpske države. Prema začetnim idejama koje su svoj konačni oblik dobile u djelima srbijanskog ministra Ilije Garašanina te jezikoslovca i reformatora Vuka Stefanovića Karadžića, Velika Srbija trebala je vratiti sjaj i moć srednjovjekovne Srbije te postati vodećom slavenskom silom u tom dijelu Europe. Jedan od argumenata kojim su se Garašanin i Karadžić koristili kako bi opravdali svoje iredentističke težnje bila je slična kulturna usmena baština Jugoistočne Europe, prije svega u vidu pjesama proizašlih iz samog naroda. Jedna od stvarnih povijesnih osoba o čijim se djelima u narodu pjevalo bio je Kraljević Marko. Njegova popularnost bit će korištena od strane srpskih iredentista poput Vuka Karadžića. Osim kod Srba, Kraljević Marko uživao je veliki ugled i u hrvatskim narodnim pjesmama što je također korišteno od strane raznih političkih krugova u Hrvatskoj. Cilj rada je na konkretnim primjerima prikazati u kojim sve kontekstima i zbog kakvih/čijih ciljeva je korišten lik Kraljevića Marka.

PRIKAZI I RECENZIJE

Sažetak

STRME STAZE BIJELE KUĆE, Ivona Pastor - Lalić, Dražen (2009.) Obama: Strme staze do Bijele kuće. Zagreb: Novi list, Adamić. 173 str.

SOCIOLOGIJA TERORIZMA, Jelena Jakšić, Martina Putar-Novoselec - Blain, Michael (2009.) The Sociology of Terrorism: Studies in Power, Subjection, and Victimage Ritual. Boca Raton, Florida: Universal-Publishers. 215. str.

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Mirko Bilandžić

Izvršni urednik – Executive Editor

Mario Werhas

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Branka Galić, Nenad Fanuko, Kruno Kardov, Petra Rodik

Međunarodni urednici – International Editors

Igor Primorac (Melbourne, Australia), Miroslav Hadžić (Beograd, Srbija), Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA)

Tajništvo – Secretariat

Ivona Pastor

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Josip Barić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Zvonimir Freivogel, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Robert Mikac, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ines Trkulja

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Zoran Žitnik

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Zoran Žitnik

Tisak – Printed by

Tiskara Rotim i Market

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design