Broj 26

datum izdavanja: prosinac 2010

Sadržaj i sažeci

POREDAK, LEGITIMNOST I KARIZMA: VRIJEDE LI JOŠ WEBEROVI POJMOVI?

Nenad Fanuko

Sažetak

Članak donosi pregled Weberovih razmatranja o poretku, legitimnosti i karizmi. U prvom dijelu razmatra se sociološki pojam poretka, razlika između marksističkih i funkcionalističkih perspektiva, te neka teorijska rješenja (Alexander, Wrong, Elster, Shils). Drugi dio posvećen je Weberovom konceptu legitimnog poretka, gdje se tvrdi kako je taj koncept širi od uobičajene usko političke primjene. Weberov pojam legitimnog (socijalnog) poretka ne treba brkati s legitimnim političkim poretkom, odnosno tipovima legitimne vlasti. U razmatranju tog pojma insistira se na Weberovoj probabilističkoj koncepciji, te njegovom pozivanju na orijentacije, motive i razloge pripisivanja važenja legitimnom poretku. Treći dio bavi se Weberovim pojmom legitimnosti. Kontrastiraju se dva suvremena stajališta: ono Habermasovo, zasnovano na teoriji komunikativnog djelovanja, i ono Luhmannovo, zasnovano na sistemskoj teoriji. Prednost se daje Luhmannovom stajalištu u kojem se naglašava nesrazmjer između rastuće kompleksnosti suvremenih društava i ograničenih resursa individua koje žive u njima. Legitimnost je sistemski a ne psihološki fenomen. Četvrti dio bavi se karizmom – fenomenom lagodno smještenim u historijsku sociologiju religije, ali problematičnim u suvremenoj sociologiji politike i vlasti.

POLITIČKI ISLAM I MOGUĆNOSTI DEMOKRATIZACIJE ARAPSKOG SVIJETA: SLUČAJ EGIPTA

Davorka Matić, Mirko Bilandžić

Sažetak

Recentna zbivanja u arapskom svijetu ponovno su smjestila bliskoistočnu regiju u središte medijske pažnje i svjetske politike. Slom režima Hosnija Mubaraka generalno je dočekan s odobravanjem, ali je generirao niz dvojbi glede ishoda započetih političkih promjena i demokratskog potencijala egipatskog društva. Uzevši u obzir da je u Egiptu, kao i u ostalim arapskim autokracijama, demokratska opozicija institucionalno slaba i razjedinjena, a islamistički pokret dobro organiziran i čvrsto ukorijenjen u ključnim institucijama civilnog društva, sasvim je opravdano pitati se je li realno očekivati da će započeti politički procesi rezultirati demokratskom transformacijom arapskog svijeta ili možda zamjenom jednog autoritarnog političkog sustava drugim? Ovaj rad polazi od teze da je islamistički pokret društvenopolitička snaga koja će u narednim godinama značajno utjecati na smjer i karakter bliskoistočne politike. Nakon analize fenomena islamskog preporoda i različitih formi političke artikulacije islama, u radu se osobita pažnja posvećuje egipatskom islamističkom pokretu. Egipat je uzet kao predložak analize ne samo zato što je ta zemlja domovina Muslimanskog bratstva, organizacije koja je izvršila presudan utjecaj na oblikovanje suvremene islamističke politike, već i stoga što su autori uvjereni kako budućnost cijele regije ovisi o ishodu egipatske tranzicije. U radu se analiziraju sociopovijesna uvjetovanost islamističkog pokreta u Egiptu, organizacijski ustroj i karakter aktivizma Muslimanskog bratstva, te kontroverzije glede njegovih političkih ciljeva. Makar postoji niz opravdanih razloga za sumnju glede prodemokratske orijentacije većine članova i vodstva Muslimanskog bratstva, autori su na stajalištu da je njegovo prihvaćanje kao ravnopravnog aktera u političkoj areni jedini put prema demokratizaciji egipatskog društva i sprečavanju radikalizacije Egipta.

PITANJE MEĐIMURJA U REDARSTVENO-OBAVJEŠTAJNIM ODNOSIMA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE I KRALJEVINE MAĐARSKE U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Davor Kovačić

Sažetak

U radu se na temelju dostupnih arhivskih izvora i postojeće literature istražuje redarstveno-obavještajni odnos Nezavisne Države Hrvatske i Kraljevine Mađarske u Drugom svjetskom ratu poglavito u pitanju Međimurja. Odnosi dviju susjednih država bili su zategnuti zbog mađarskog zauzimanja Međimurja (kao i hrvatskog dijela Baranje). Zbog toga nije bilo međusobne suradnje u pitanjima redarstvene odnosno policijsko-obavještajne službe, iako je bilo pokušaja da se oni uspostave, prije svega na lokalnoj razini. Vlasti NDH su mađarsku redarstvenu, odnosno policijsko-obavještajnu službu kao i njemačku i talijansku tretirale kao neprijateljsku. Tek pred kraj Drugoga svjetskog rata pod utjecajem Nijemaca dogovorena je međusobna suradnja, ali ubrzo su se obje države počele urušavati te su doživjele konačan slom.

KUBANSKA RAKETNA KRIZA I SOVJETSKE PODMORNICE

Robert Derenčin

Sažetak

Članak opisuje djelovanje sovjetskih podmornica tijekom Kubanske raketne krize u listopadu 1962. godine i američki najtajniji sistem Boresight pomoću kojega su Amerikanci uspjeli locirali sovjetske podmornice, prisiliti ih na izranjanje i napuštanje područja operacija u Sargaškom moru, duž Bahamskih otoka.

MAFIJA KAO PRIMJER PARALELNE VLASTI: PRIMJER ITALIJE

Mirjana Jurčević

Sažetak

Uz formalnu političku vlast koja vodi državu, u Italiji postoji i jedan paralelni oblik vlasti koji ima moć utjecati na sve političke, gospodarske i društvene procese u zemlji. Riječ je o talijanskoj mafiji čija je najveća prednost u odnosu na ostale vrste organiziranog kriminala njena povezanost s državom koja se temelji na sistemu međusobnih usluga i čini osnovu mafijaške moći. U tom smislu bitna je ne samo zaštita od kaznenog progona koju joj te veze pružaju, već i mogućnost utjecaja na različite političke odluke koje mafiji olakšavaju ulazak u legalne sektore talijanskog gospodarstva i crpljenje njegovih sredstava u svrhu povećanja svog kapitala i pranja novca stečenog ilegalnim aktivnostima. Naviknut na njenu prisutnost na svim političkim i gospodarskim područjima, i sâm narod mafiju doživljava kao oblik vlasti, jednako jak ili čak jači od onog državnog, čime se otvara pitanje o još jednoj mogućoj tezi po kojoj mafija u državi predstavlja potpunu vlast. Također, nejasne granice između mafije i politike u Italiji čine mogućom i tezu prema kojoj su mafija i država u Italiji zapravo jedno.

PRIKAZI I RECENZIJE

Sažetak

TERORIZAM: SJEME ZLA, Goran Koletić - Bilandžić, Mirko (2010.) Sjeme zla: Elementi sociologije terorizma. Zagreb: Plejada, Synopsis, 255 str.

NOVO PLEMSTVO: OBAVJEŠTAJNE AGENCIJE RUSKE FEDERACIJE, Aleksandra Grubić - Soldatov, Andrei; Borogan, Irina (2010.) The New Nobility: The Rebirth of the Russian Security State. New York: PublicAffairs, 301 str.

PRVI MODERNI POPIS STANOVNIŠTVA, Lidija Barišić Bogišić - Historijski zbornik (2010.), LXIII(1). Zagreb: Društvo za hrvatsku povjesnicu/Srednja Europa, 412 str.

impressum

Glavni i odgovorni urednik – Editor-in-Chief

Mirko Bilandžić

Izvršni urednik – Executive Editor

Mario Werhas

Organizacijski urednik – Organization Editor

Velimir Milaković

Članovi uredništva – Associate Editors

Branka Galić, Nenad Fanuko, Kruno Kardov, Petra Rodik

Međunarodni urednici – International Editors

Igor Primorac (Melbourne, Australia), Miroslav Hadžić (Beograd, Srbija), Norman Cigar (Vienna, Virginia, USA)

Tajništvo – Secretariat

Ivona Pastor

Izdavački savjet – Advisory Board

Vjekoslav Afrić, Damir Barbarić, Josip Barić, Tomislav Bunjevac, Ivan Cifrić, Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Zvonimir Freivogel, Rade Kalanj, Vjeran Katunarić, Vladimir Kolesarić, Mirjana Krizmanić, Krešimir Kufrin, Zvonimir Lerotić, Davorka Matić, Milan Mesić, Robert Mikac, Tomislav Murati, Darko Polšek, Ivo Prodan, Vesna Pusić, Ivan Rogić, Aleksandar Štulhofer, Anton Tus, Radovan Vukadinović, Herman Vukušić

Međunarodni izdavački savjet – International Advisory Board

Anton Bebler (Ljubljana, Slovenia), Janusz Bugajski (Washington DC, USA), Christina Doctare (Stockholm, Sweden), Matthew Friedman (White River Junction, Vermont, USA), Marjan Malešič (Ljubljana, Slovenia), Anton Žabkar (Ljubljana, Slovenia)

UDK – UDS Classification

Josip Prgomet

Lektura i korektura – Editing and proofreading

Ines Trkulja

Grafičko oblikovanje – Art Director

Darko Bednjanec

Web stranice – Webmaster

Zoran Žitnik

Priprema za tisak – Desk Top Publishing

Zoran Žitnik

Tisak – Printed by

Tiskara Rotim i Market

© POLEMOS™ 2009. - Izrada: Biobit d.o.o. - Dizajn: ZhZ design